Računovodstvo i porezi u praksi - Novosti

Ruj 25 2014


Član uprave i primjena Zakona o radu
… prema članku 4. novog Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/2014), na fizičku osobu koje su prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu...

Ustupanje radnika povezanom društvu
… prema čl. 10. novog Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/2014), kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, može svoga radnika privremeno ustupiti u s njim povezano društvo, u trajanju od neprekidno najduže šest mjeseci...

Korištenje rada ustupljenog radnika od agencije
… je agencija za privremeno zapošljavanje poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Korisnik smije koristiti rad istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje....

Mogućnost rada kod drugog poslodavca iako je radnik već zaposlen na puno radno vrijeme
… je čl. 61. novog Zakonom o radu (Nar. nov. br. 93/2014) omogućeno da radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati.....

Izuzimanje od obveze izrade konsolidiranih financijskih izvještaja
Društvo smo s ograničenom odgovornošću (matica) i imamo dva druga društva s ograničenom odgovornošću u kojima smo 100% vlasnici udjela. Jedno ovisno društvo (društvo A) normalno posluje i ima znatne prihode i rashode (i dobit) a drugo ovisno društvo (društvo B) praktički ne posluje i ima neznatne prihode i rashode (i minimalnu dobit). Da li u konsolidirane financijske izvještaje možemo uključiti samo društvo A te izuzeti društvo B?
Pitanje je postavio pretplatnik časopisa RIPup iz Čakovca
Računovodstvo  dugotrajne materijalne  imovine – primjena HSFI 6 (I. dio)
U ovom i idućem broja RiPup-a pišemo detaljnije o računovodstvu dugotrajne materijalne imovine primjenom HSFI-6.
U ovom članku pišemo o računovodstvenoj primjeni HSFI 6-Dugotrajna materijalna imovina, koji je objavljen u Odluci o objavljivanju hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, gdje su objavljeni 17 HSFI i Okvir za primjenu HSFI (Narodne novine br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11).
Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI) su računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje primjenjuje računovodstvena struka a donosi ih Odbor za standarde financijskog izvještavanja.
Prema čl.13. Zakona o računovodstvu (Narodne novine br.109/07 i 54/13), svi poduzetnici u Republici Hrvatskoj dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI, osim velikih poduzetnika i poduzetnika čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira koji su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.
Iz navedene odredbe proizlazi da HSFI primjenjuju mali i srednji poduzetnici čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri nisu uvršteni ili se ne obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira.

Zastupanje i posredovanje u turizmu – porezni i računovodstveni aspekt
U ovom članku pišemo o postupcima koje putnička agencija treba primijeniti kada djeluje kao zastupnik, odnosno kao posrednik pri obavljanju turističkih usluga.
U turističkoj djelatnosti razvili su se složeni ugovori kojima je cilj olakšati pružateljima turističkih usluga pronalaženje klijenata, ali i obrnuto, omogućiti putnicima veći izbor i jednostavnije korištenje turističkih usluga. U tu svrhu regulirano je tržište turističkih usluga u kojem značajno mjesto zauzimaju i usluge zastupanja i posredovanja.
Ugovori u turizmu propisani su Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11 – Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza; u daljnjem tekstu: ZOO). Odredbama ovog zakona propisano je nekoliko ugovora specijaliziranih za turističku djelatnost i to:

  • Ugovor o organiziranju putovanja (čl. 881. do 903 ZOO-a),
  • Posrednički ugovor o putovanju (čl. 904. do 908. ZOO-a),
  • Ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smještajem (Ugovor o alotmanu) (čl. 909. do 920. ZOO-a)
PDV u računima upravitelja zgrade
Za obavljene građevinske usluge na zgradi, porezni obveznik - isporučitelj usluge obvezan je izdati račun s navedenim OIB-om upravitelja zgrade.
Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o obračunu poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u računima upravitelja zgrade. U upitu se navodi da je porezni obveznik unajmio apartman te temeljem ugovora o dugoročnom najmu preuzeo sve troškove održavanja, opremanja, komunalnih usluga i pričuve. Nadalje, navodi se da troškove za radove na zgradi koji se ne financiraju iz sredstava pričuve obavljene od strane poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a, upravitelj zgrade ne želi prefakturirati suvlasnicima s obračunanim PDV-om. Obzirom na mišljenje, KLASA: 410-19/02-01/103, URBROJ: 513-07/02-3 od 10. svibnja 2002. godine, postavljeno je pitanje o statusu troškova čije financiranje nije predviđeno iz sredstava pričuve, a odnose se na radove na zgradi obavljene od strane poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a.
Ispravak i dopuna obrasca JOPPD kod naknadno priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti
U praksi je čest slučaj da radnik prijavi ozljedu na radu i započne bolovanje, a Zavod dulje vrijeme ne riješi da li se prijavljena ozljeda priznaje kao ozljeda na radu ili ne, te poslodavci obračunavaju naknadu na svoj teret i (nakon 42 dana) na teret HZZO-a. Kada ozljeda na radu bude priznata potrebno je izvršiti ispravak obračuna bolovanja i izvršiti ispravke (i dopune) predanih obrazaca JOPPD, što kroz primjere donosimo u ovom članku.
Ispravci naknade plaće za bolovanje u slučaju kada ozljeda na radu nije priznata od strane Zavoda
U praksi se često dešava slučaj da radnik prijavi ozljedu na radu i započne bolovanje, a Zavod dulje vrijeme ne riješi da li se prijavljena ozljeda priznaje kao ozljeda na radu ili ne. U takvom slučaju poslodavac će obračunavati bolovanje na svoj teret (do 42 dana, u 70% iznosu (što je najniži iznos u kojem poslodavac može obračunavati naknadu za bolovanje na svoj teret), odnosno sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, ugovoru o radu te drugim izvorima radnog prava) sve dok Zavod ne prizna ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.                                                    
Kada Zavod prizna ozljedu na radu, poslodavac treba ponovno izračunati naknadu za priznatu ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest u 100% iznosu, bez primjene uvjeta staža osiguranja (naknada će biti veća) od prvog dana bolovanja.
U tom je slučaju potrebno podnijeti ispravak i dopunu obrasca JOPPD.

Novi Zakon o radu
Nakon dinamične i široke javne rasprave, za koju možemo reći da je trajala dulje od godine dana, 7. kolovoza 2014. stupio je na snagu novi Zakon o radu. Zakon sadrži brojne novine koje se, između ostalog, odnose na nova pravila korištenja ustupljenih radnika, izmijenjene odredbe o rasporedu radnog vremena, izmijenjene odredbe o prekovremenom radu, nove mogućnosti dopunskog rada uz postojeći radni odnos, izmijenjene odredbe o godišnjem odmoru, tijeku otkaznog roka i brojna druga nova pravila u vezi radnih odnosa. Autor u članku daje prikaz najznačajnijih novina u Zakonu o radu sa novim primjerima iz područja radnog prava koje će poslodavci koristiti u praksi.
Na 13. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 15. srpnja 2014. godine, nakon dugih konzultacija socijalnih partnera i široke javne rasprave, usvojen je novi Zakon o radu (u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014. Donošenje Zakona treba promatrati kao dio potpune izmjene radno pravnih propisa u Republici Hrvatskoj do koje je došlo u nepunih mjesec dana. Naime, osim Zakona, doneseni su sljedeći novi propisi radnog prava:

  • Zakon o zaštiti na radu (u nastavku teksta: ZZR);
  • Zakon o europskim radničkim vijećima;
  • Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata;
  • Zakon o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE).

Zabrana uskrate plaće bez pristanka radnika
U radnom odnosu povremeno se pojavljuju potraživanja poslodavca prema radniku koja mogu nastati iz ugovornih odnosa između poslodavca i radnika, namjerne ili nenamjerne krivnje radnika te iz niza drugih okolnosti koje nastaju tijekom procesa rada
Iako se kao najjednostavniji način namire nastalog potraživanja poslodavca prema radniku čini uskrata na plaći radnika, poslodavac sukladno Zakonu o radu isto ne smije učiniti bez prethodne pisane suglasnosti radnika.

Posljedice sklapanja uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme s istim radnikom
Člankom 12. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/2014) propisano je kada poslodavac može sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme s istim radnikom te koliko je vremensko ograničenje predviđeno za ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme
Zakonom o radu, i to odredbom članka 11. propisano je da se ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.

Ostvarivanje prava radnika na plaćeni dopust
Člankom 86. Stavkom 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/1204) utvrđeno je pravo radnika na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, za važne osobne potrebe i to:

  • sklapanje braka,
  • rođenje djeteta,
  • teža bolest,
  • smrt člana uže obitelji.

Zakonom o radu nije definirano koliko dana konkretno radnik ostvaruje za pojedinu važnu osobnu potrebu, nego je samo određeno da radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, te on ujedno određuje zakonski minimum trajanja tog prava, što znači da poslodavac svojim internim aktima može odrediti i povoljnija prava za radnika.

Radno vrijeme radnika
Radno vrijeme radnika regulirano je odredbama Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/2014), a definira se kao vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac (čl. 60., st.1.). S obzirom na trajanje radnog vremena, sklopljenim ugovorom o radu između radnika i poslodavca, može se odrediti rad radnika u: punom radnom vremenu, nepunom radnom vremenu ili skraćenom radnom vremenu.

Što sadrži evidencija o zaštiti osobnih podataka
Zaštita osobnih podataka regulirana je Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03 do 106/12) koji je u skladu sa Direktivom Europske unije 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Slijedeći pravni izvori kojim je navedena tematika reguliran su: Uredba o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (Nar. nov., br. 105/04) te Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka (Nar. nov., br. 139/04). Republika Hrvatska je kao država članica Vijeća Europe prihvatila odredbe Konvencije 108 (Konvencija za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka što je Hrvatski sabor potvrdio te donio Dodatni protokol uz Konvenciju za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka u vezi nadzornih tijela i međunarodne razmjene podataka (Nar. nov., br. 04/05).

Tko ima pravo na otpremninu prema Zakonu o radu?
Pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon 2 godine neprekidnog rada (kod tog poslodavca), osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu.

www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737

Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.